Egzotika u vrtu
19. lipnja 2020.
Vaš vrt može biti romantično, zeleno mjesto!
24. srpnja 2020.

VRTLARENJE U SJENI

Kada govorimo o sjeni, svi imamo svoje vlastite ideje o tome što je sjena. Za vrtlare je to pojava ili dio gdje dolazi nešto ili puno manje sunčevog svjetla. Sjenu možemo opisati na nekoliko načina: jutarnja sjena, poslijepodnevna sjena, gusta sjena, prozračna sjena. Sve ovisi o tome koliko je visoka i gdje je smeštena prepreka koja zaklanja sunce.

Gusta sjena je vrtlarski daleko najteža vrsta sjene u kojoj se može nalaziti neki vrt ili dio vrta. U starijim šumama, osobito hrastove i javorove šume nalazimo gusti hlad. Svaka biljka da bi preživjela treba svjetlo za fotosintezu i proizvodnju hrane, pa u sjeni, pogotovo gustoj, preživljavaju samo one biljke koje imaju dobar metabolizam.

Svjetlost ili djelomična sjena su idealni uvjeti za rast brojnih prekrasnih vrtnih biljaka. Svijetla hladovina nastaje kada se u šumi nalaze mlada sitna stabla, gdje se zrake svijetlosti filtriraju kroz krošnje. Slično je i u vrtu.

Jutarnje i večernje sjene u vašem vrtu su oni dijeloviu kojima tijekom većeg dijela dana biljke imaju hlad, a samo nekoliko sati izravnog sunca, ujutro ili navečer. Tu uspijevaju biljke koje podnose izravne zrake sunca, ali ne vole visoke temperature. Općenito, biljke koje preferiraju hladnije uvjete imaju koristi od sunca u jutarnjim i popodnevnim sjenama tijekom vrućeg dana, a biljke koje podnose vrućine koriste jutarnju sjenu i uživaju u vrućem podnevnom suncu. Recept za uspješno vrtlarenje u sjeni leži u ispravnom odabiru biljaka.

Biljke koje najbolje uspijevaju u donjem dijelu vegetacije u šumi (hladovina) su one koje će dobro rasti i u sjenovitom dijelu vrta: acorus calamus, astilbe, asarum, ajuga, antennaria, lysimachia, microbiota, ophiopogon, hedera, pachisandra i niz drugih.

Kad netko kaže sjena, prvo što na pamet pada je bršljan (hedera). Ta penjačica iz podrasta naših šuma ne da se zbuniti s malo svjetla. Visoko drveće joj radi tešku sjenu, propušta fotone na slamku, ali hederini zimzeleni listovi tako dobro asimiliraju te ostatke da je ništa ne sprečava da napada i da se pentra po drveću. Ako joj date neki zidić, ogradicu ili nešto takvo ona će i to sve lijepo obrasti. U vrtlarskom uzgoju imamo sad dosta kultivara hedere s prošaranim lišćem. Oni već nisu tako dobri asimilatori. Za punu sjenu je hedera zelenog lista zakon. Ove šarenolisne možemo dodati onako malo za razbijanje monotonije ili saditi na rubovima u polusjeni.

Srdačni pozdravi, sadite i u sjeni!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

31 + = 33