Vrt u rano proljeće

Moglo bi sad biti vrijeme za priču. Uvijek volimo lijepi cvijet, na primjer cvijet kamelije. Kraj zime ili početak proljeća vrijeme je prepuno proturječja. Zemlja je mokra, vjetar zna biti prodoran, ali cvijeće se bori za pozornost. U zimskom vrtu sad bi trebale procvasti kamelije.

Kamelija je doma na Istoku : Kina, Japan, Koreja, Vijetnam, Nepal … Tu prati putove budističkih svećenika kao religiozni simbol. Kineski je car objavio 1725. da pije čaj od kamelije. Tamo kameliju smatraju najstarijom kultiviranom biljkom na svijetu. Od jedne vrste kamelije se dobiva i čaj, jedno od najpopularnijih pića od davnina. Prema legendi, kineski car je bio u lovu kada mu je u vruću vodu upao list čaja te ga je privukao njegov miris i okus. U prirodi postoji oko 200 divljih vrsta kamelije a čovjek je uzgojio nekoliko tisuća varijeteta.

U Europu je ovaj cvijet nad cvijetovima došao gotovo zabunom. Europski ‘poduzetnici’ u vječitoj potrazi za dobrom zaradom donijeli su je iz Japana da bi proizvodili čaj ali se pokazalo da europska klima za to nije pogodna. Da trud ne bude uzaludan pobrinula se ljepota cvijeta zbog koje su je prihvatili, počeli uzgajati i širiti vrtlari. Uvozio se sve veći broj vrsta i sorti i već početkom XIX. stoljeća kamelija je proslavila industriju cvijeća južne Francuske. I danas je tamo najimpresivniju rasadnik u Nantesu koji godišnje uzgoji milijun sadnica ovih ljepotica.

Među mnogim vrstama, tri su osnovna tipa kamelija koji se mogu preporučiti :
Camellia japonica danas je najraširenija i najpristupačnija vrsta. Karakterizira ju velik cvijet ( do 15 cm ) za razliku od divlje, originalne vrste čiji su crveni cvjetovi do 5 cm.
Camellia sasanqua, u prijevodu ‘cvijet planinskog čaja’, došla je u Europu iz Japana. Jača je i otpornija od Cammellia japonice lako se prilagođava novim uvjetima. Nosi manje cvjetove i manje listova od predhodnice a ima je i manje kultivara. Originalna joj je boja cvijeta bijela ali su uzgojeni kultivari od ružičaste do rubin crvene.
Camellia reticulata stiže iz Kine, od nje je uzgojen niz hibrida otpornijih na sunce. Ali ta kamelija zahtijeva i mnogo pažnje pri sadnji i njezi. Dakle to je kamelija za ambicioznije vrtlare.

Kamelija je doma u humusom bogatim, zelenim šumama i morskim planinskim krajevima Azije. Ako smo je tamo „ukrali“ red je da joj pokušamo ostvariti slične uvjete tamo gdje je želimo uzgajati.

Kamelije su biljke koje ne vole direktno sunce. Vole dosta svijetla, ali indirektno. Idealno joj je mjesto u sjeni velikih stabala. Voli tople ali vlažne kutke Vašeg vrta, zaštićene od jakog sunca i suhog vjetra. Naravno, za izrazito niskih temperatura zaštitite je slamom ili šibljem. Kod nas jeuobičajen način uzgoja kamelija da se one tokom zime unose u zaštičeni, hladan zimski vrt. To za večinu kultivara i jest jedino ispravno. Neke kamelije bi uz zaštitu trebale preživjeti i naše zime ali nemam takvih iskustava.

Govorili smo o svjetlu i toplini. Još su dva presudno bitna uvjeta za uzgoj ove hladne ljepotice : tlo i vlaga. Tlo mora biti kiselo (pH 4,5-6,5) i prozračno. To će reći, da ovoj zahtjevnoj gospodični treba kod sadnje (ili presadnje) kupiti poseban supstrat niskog pH i isto takvo gnojivo za prihranjivanje. Iz istog razloga što voli kiselu zemlju predlašem i zalijevanje kišnicom.

Vlaga je onaj uvjet koji je kod kamelija uzgajanih u stanu uvijek najteže zadovoljiti. Za vrijeme cvatnje zemlju treba stalno održavati vlažnom, ali nikad prepojenu vodom. Uz to neophodna je i visoka zračna vlaga. Puno je bolje kameliju držati na nekoj verandi, zatvorenoj terasi ili stepeništu gdje se ne loži nego kraj radijatora. Rekli smo Vam već da je ona hladna zavodnica, ne udovoljite li nekom njenom prohtjevu, prvo će odbaciti pupove, onda listove... i onda odlazi. Ako primjetite ove prve simptome s odbacivanjem pupova, još možete spasiti vašu vezu. Stavite je na bolje mjesto.

Puno sreće u ljubavi s kamelijama želi Vam IVA!