Vaš vrt želi biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.
Vrtlarstvo je prekrasan način da se usredotočimo na sebe, da usporimo i izvučemo iz stresnog svijeta u kojem živimo. Posebno je prikladno za djecu da vide drugačji način života, da izađu na zrak. Tako ih možete naučiti odgovornosti,jeli neka biljka dobila dovoljno vode, kako nešto iz sjemenke izbaci korijen i mladu biljku,kako biljka raste i napreduje. Planiranje vrta sa djecom je neprocijenjivo iskustvo koje u današnjem virtualnom svijetu je prava mala oaza za opuštanje.
Bez obzira imate li malu terasu za ukrašavanje ili veliku količinu prostora za vrtlarenje, vrt koji se stvorili za sebe može vam donjeti mir. Jedan od razloga je: Sunčevo svjetlo: samo izlazak na suncu može poboljšati vaše raspoloženje! Sunčeva svijetlost također pruža našem tijelu vitamin D a svježi zrak dobar je za vaše zdravlje. Budući da ste u dodiru s prirodom može vam pomoći da se maknete od stresa svakodnevnog života. Znam da nemate vremena za kampiranje ili da svakodnevno odlazite u prirodu, ali pošto je vaš komad prirode na vašem dvorištu možete vam pomoći da se osjećate kao da ste tu. Razmislite o tome koliko je puta relaksacija tijela i uma povezana sa slikama krajolika ili snimanja zvukova iz prirode. Sada možete imati vlastitu ljetopotu dostupno za opuštanje i za tren oka možete se maknuti od virtualnog svijeta. To će za vas biti utočište od stresa.
Buđenjee…! Vrt čeka.
Da biste cijele godine vrt mogli trošiti sa svim njegovim prednostima, morate sad u proljeće zavrnuti rukave. Priroda Vam je jako konzervativna. Kod nje vam je sadnja-sadnja, kopanje-kopanje, a berba-berba. Zato nemojte tražiti grašak u vrtu u kojem ga niste posijali ni očekivati maćuhice gdje ih niste sadili. Svoj ste vrt oteli divljini, ogradili ste ga i dali mu svoj pečat. Gospodarite sad odgovorno. Kako se postaviti u ovoj situaciji? Ništa strašno. Imate Vi to u genima. Izađite u vrt i ponesite alat.
Najprije pregledajte ukrasno grmlje i stabla, možete i voćke, da ustanovite eventualne štete koje je napravila zima. Oštećene grane odrežite i rez premažite voćarskim voskom. Ruže sad temeljito obrežite. Čajevkama, floribundama i mini ružama, ovisno o vrsti ostavimo po izbojku 3 do 8 pupova koji su po mogućnosti pri vrhu okrenuti prema van. Penjačice ne režemo sad nego ljeti poslije prve cvatnje. Ovo pravilo ne vrijedi ako nam je pergola zarasla . U tom slučaju kročenje i podmlađivanje izvedite sad.
U povrtnjaku koji ste lijepo u jesen naštihali i pognojili, sad možete napraviti gredice. To vam se radi tako da se prvo razbiju eventualno zaostale veće grude (u poljoprivrednom se žargonu to zove ‘zatvaranje zimske brazde’), pa se onda napinjući špagu grabljicama naprave plitke stazice između gredica. Konačno usitnjavanje zemlje slijedi neposredno prije sjetve pojedine kulture, jer ako vam između pripreme i sjetve padne jača kiša napravit će se pokorica i prije sjetve ćete morati ponovno pripremati gredicu. Ni jedan se od ovih radova ne izvodi dok je zemlja previše vlažna, a niti kad je jako suha. Igra vam je to optimuma. Zemlja se mora rasipati kad je obrađujete i ne smije se lijepiti za oruđe.
Pogledajte sad na kalendar pa onda van i opet na kalendar. Kalendarski se već može saditi luk, češnjak, rani krumpir i možete probati s prvom ‘turom’ graška i mrkve. Grašak, mrkvu, rano zelje i ranu salatu vam je dobro sijati u nekoliko navrata u toku proljeća. Ako vam se posreći, veselje kod berbe najranijih plodova bit će veće od eventualnog razočaranja ako prve sjetve propadnu zbog hladne zemlje. Dobro je, pogotovo u ranijim rokovima posijane gredice pokriti folijom. Zemlja se tako brže grije i sporije prosušuje a ne stvara se ni pokorica pa sjeme lakše niče.
Sad je vrijeme i za proljetnu gnojidbu travnjaka. Ako ste jesensku propustili onda upotrijebite gnojivo uravnoteženog sastava (npr. NPK 15 15 15 ), a ako ste fosfor i kalij dali u jesen, sad možete uzeti neko gnojivo s većim sadržajem dušika. Ako ne pognojite nećete imati što kositi. A kupili ste novu kosilicu.
Uspješno vrtlarenje želi Vam IVA!