Svi vole javore

Svi vole javore i nadjevaju im razno-razna imena. Ima ih oko 150 botaničkih vrsta, a varijeteta i kultivara, slobodno možemo reći da je nebrojeno mnogo. Neki su mali patuljasti grmovi a neko su pravo orijaško drveće. Kad se treba laički s nekim dogovoriti o kakvoj se biljci radi često nastaje opća zbrka. Puno je lakše ako se koriste stručna botanička imena. Tada je puno manje mahanja, crtanja u pijesku i ostalih neverbalnih načina sporazumijevanja. Zajedničke su im karakteristike nasuprotni pupovi i listovi bez zalistaka (listovi jednostavni, lapoviti sa 3-5-8 lapova ili neparno perasto složeni); cvjetovi (skupljeni u vršnim, izuzetno bočnim metlicama, grozdovima ili gronjama); plodovi su im perutke (samare).

Naš autohtoni javor je klen (Acer campestre). Raste u nizinskim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba. Najčešće je to drvo do 10 metara visine, prilično guste, ponešto nepravilne krošnje. Listovi su mu karakteristično lapoviti, 4-7 cm dugi, a lisna peteljka simpatično crvena. U jesen mu listovi požute. U jesen perakrasno žutocrveno lišće ima srebrnolisni javor čija ogromna tijela okružuju Macanov dom. Njegovo se lišće često naće na školskom panou pod naslovom ?esen u mom selu a iz grada.

Kultivari javora mliječa kuglaste krošnje ( Acer platanoides 'Globosum') i oni crvenog lišća također su omiljeni hortikulturni detalji naših urbanih šumara. U Čakovcu ih ima puno, ali Zagreb se polako pretvara u šumu javorovu. Javoru mliječu sličan je gorski javor (Acer pseudoplatanus) čiji su kultivari prošaranog lišća sve više na cijeni.

Sve ove vrste javora, do sad nabrojene, jesu srednje ili veliko drveće. Koriste se u hortikulturne namjene ali dakako ne dolaze u obzir za vrt od 50 kvadrata. Rješenje za takve dimenzijske probleme dolazi i opet s istoka. Japanski ili korejski javori (Acer palmatum i Acer japonicum) su mnogo manjih dimenzija. Imaju jako atraktivno lišće i zanimljive oblike krošnji. Ali da ne bi bilo sve tako idilično morate znati da su te vrste javora i prilično osjetljive na naše vrtne uvjete. Osjetlljive na što? Na sve. Jednostavno vole biti zaštićene: od prejakog sunca, od vjetra, od hladnoće, od suše i od previše vlage. Traže bogata, dobro drenirana, lagano kisela tla i umjerenu vlažnost. U svojim prirodnim staništima, vlažnim šumama Japana i Koreje narastu neki od njih i do 8 m visine ali kod nas su obično puno manji. Vrlo su česti kultivari crvenog i različite boje lišća što im daje posebnu draž.