Vaš vrt od Vas želi biti mažen i pažen, a vama dobar i lijep.

Kuglasti Bagrem
30. kolovoza 2018.
Jesen je vrijeme za sadnju drveća i grmlja
31. kolovoza 2018.

Pripreme za sadnju

 

Sjetva travnjaka – sjeme

Jesen je pred nama. Kraj rujna vrijeme je za ponavljanje nekih osnova pačje škole vrtlarenja. Jedan od prvih postulata koje ste pročitali na ovim stranicama svake godine iznova je:  Jesenska sadnja ukrasnog drveća i grmlja bolja je od proljetne.

Nismo lijeni, obrazložit ćemo ovu tvrdnju s više aspekata i s argumentima. Za početak ćemo zanemariti razlike u načinima presadnje različito uzgojenih biljaka. Uzmimo neku hipotetsku sadnicu koja se sastoji od korijena, stabljke i listova. Kod presadnje je bitno da korijen sadnice koji premještamo iz jednog supstrata (zemlje, tla, medija) u drugi počne što prije ponovno obavljati svoju funkciju u pribavljanju vode i hranjiva ali i sidrenja sadnice. Za to on treba početi rasti prije nadzemnog dijela. Time će šok presadnje biti smanjen na manju mjeru a dobrobiti većeg životnog prostora za sadnicu će biti veće.

Ako presadnju radimo u jesen tad je zemlja nešto toplija od okolnog zraka u kojem se nalazi nadzemni dio sadnice. Veći dio životne energije aktivan je tad u korijenu, što je za biljku jako povoljno jer nadzemni dio miruje, sprema se za zimu.Tada korijen ponajprije zarasta rane koje kod presadnje obično nastaju, a onda počne rasti i formirati nove korjenove dlačice koje će odmah snabdjevati biljku ali će sadnicu dodatno i učvrstiti u tlu. U jesenjim mjesecima u našim su krajevima i česte obilnije kiše koje pridonose ravnomjernom sljeganju zemlje uz korijen koji raste. Takav snažan korijen omogućit će biljci da kod proljetnog buđenja bude optimalno učvršćena i snabdjevena potrebnim hranjivima i vodom. To je izuzetno važno kad u travnju ili svibnju nastupe visoke temperature koje potiču rast nadzemnog dijela, pogotovo listova, glavnih potrošača vode. Ako je korjen do tad obnovljen i snažan neće biti problema s opskrbom biljke i takva će se sadnica uspješno boriti sa sušom i vrućinom naših kontinentalnih ljeta.

Jesenskim kišama dobro slegnuta zemlja oko sadnice ima bolje vodo-zračne uvjete od one u koju smo biljku stavili tek u proljeće. Kad kiša slegne zemlju u njoj ima optimalan odnos sitnijih kapilara koje provode i sadrže vodu i krupnijih koje sadrže zrak. Biljka se u njoj lakše snabdjeva potrebnom tvarima: i vodom i zrakom.

Nakon prvih mrazeva, koji kod nas obilježavaju početak prave jeseni, većina biljaka ili gubi list (listopadne) ili značajno smanji svaku lisnu aktivnost (zimzelene biljke) time je potreba za hranjivima i vodom svedena na minimum i korijen se može u dijelu dok još zemlja ne smrzava, posvetiti svom jačanju. S tom namjenom, ako je nadzemni dio jak, a korijen zbog vađenja iz zemlje smanjen i oštećen nadzemni dio orezujemo da uspostavimo ravnotežu.

Iznimka od ovog pravila jesenske sadnje su biljke koje smrzavaju dok su mlade. Njih je ipak bolje posaditi u proljeće da do sljedeće zime očvrsnu.

Nadam se da ste odluku o jesenskoj sadnji donijeli. Sve ostalo je lakše.

 

Da budete dobri sa svojim zelenim prijateljima, žele Vam u IVI.

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

+ 75 = 78