Jesen je vrijeme za sadnju drveća i grmlja
31. kolovoza 2018.
Bonsai forme
8. studenoga 2018.

Vrijeme sadnje

Listopadno drveće presađuje se dok je biljka u stanju mirovanja. Zimzelene biljke s balom mogu se presađivati tokom cijele godine, osim u vrijeme intenzivnog tjeranja mladih izbojaka.

Biljke uzgojene u teglama i kontejnerima mogu se presađivati tokom cijele godine, osim kad smrzava.

 

Otprema, transport i skladištenje

 Ako je vremenski period između vađenja i sadnje manji od dva (tri) dana (uključivo otprema, transport i eventuaino skladištenje na gradilištu), unutar tog perioda biljke treba zaštititi od isušivanja, pregrijavanja ili smrzavanja. Ovisno o uvjetima to činimo:

  • ovlaživanjem
  • prekrivanjem platnom
  • prekrivanjem korjenja zemljom ili vlažnim tresetom.

Ako je vremenski period dulji ili postoji opasnost od oštećenja biljaka, potrebno ih je utrapiti.

 

Postupak trapljenja

Sadnice, razvrstane prema vrsti, sorti i veličini, stave se u pripremljene jarke, zasipaju zemljom i pritisnu. Buntevi biljaka golog korijena se oslobode i toliko razvuku da korjenje bude sa svih strana zasuto zemljom.

 

Način sadnje

Sadni jarkovi i jame

Kod mladih biljaka i manjih biljaka u teglama moguća je sadnja pod motiku, lopatu ili sadilicu.

Kod sadnje u sadne jame, treba iskopati jamu takvu da je njena širina najmanje 1,5 x promjer korijenove bale.

Ukoliko je iskopana zemlja loše kvalitete, treba ju zamjeniti kvalitetnom vrtnom zemljom. A ako je zemlja dobre kvalitete, gornji sloj treba odvojiti od ostatka iskopa i pri sadnji istim redoslijedom vratiti u jamu. Ukoliko su stijenke i dno jame zbijeni, treba ih razrahliti.

 

Obrezivanje korijena

Ako se sade biljke golog korijena, njihov korijen prije sadnje treba dobro pregledati i odrezati sve oštećene i preduge dijelove. Rez treba biti oštar, bez nagnječenja.

 

Postupak sadnje

Za goli korijen je bitno da nakon vađenja iz trapa nikako ne bude izložen suncu ili vjetru. Takav korijen sadnica se prije sadnje moči u blatnu kašu ili vodu da se dobro napije. Prilikom sadnje, korjenje treba postaviti tako da bude u svom prirodnom položaju.

Sadnice, koje su rasle u posudi, vrlo često imaju korijen omotan (savijen) oko unutarnje stijenke posude. Nakon skidanja posude, savijeni korijen treba odmotati i po potrebi skratiti.

Balirani korijen najčešće je zaštićen nekom tkaninom i, kod većih sadnica, žičanom mrežom. Ako je tkanina od prirodnog materijala (juta ili sl.) onda ju ne trebamo skidati, jer će se ona već prve godine, pod utjecajem vlage i mikroorganizama u tlu, razgraditi. Poželjno je samo osloboditi čvorove na balama.

Ne skidaju se ni žičane zaštite koje se stavijaju oko većih bala, jer one također brzo korodiraju i raspadaju se. Treba samo osloboditi žičani prsten na gornjoj strani bale. Ako je bala zamotana sintetičkom mrežom (plastikom), nju treba skinuti jer je u tlu jako postojana.

Korjenje ili balu treba sa svih strana obasuti rahlom zemljom, pri čemu se prvo stavi donji sloj zemlje od iskopa, a zatim gornji. Treba dobro pritisnuti da se zemlja stisne oko korijena. Kad smo sadnicu zatrpali do visine okolnog terena, oko nje, kao obruč, posipamo mineraino i/ili organsko gnojivo. Nakon toga, gnojivo prekrijemo ostatkom zemlje, tako da napravimo oko sadnice mali nasip koji zatvara zdjelu za zalijevanje. Tako plitko zatrpano gnojivo polako će se otapati i voda će ga ispirati do korijena. Time izbjegavamo direktni kontakt korijena  i gnojiva, koje može oštetiti korijen.

 

Dubina sadnje

U pravilu se biljke sade na istu dubinu na kojoj su rasle i u rasadniku. Treba paziti da granica tla bude ista kao prije i uzeti u obzir sjedanje korijena i zemlje.

Mjesto cijepa kod nisko cijepljenih ruža mora biti 4 cm prekriveno zemljom.

 

Obrezivanje nadzemnih dijelova biljaka

Kod bjelogorice bi se rezanjem nadzemnih dijelova biljke trebala ponovno uspostaviti ravnoteža između nadzemnog dijela i korijenja, koja je bila narušena vađenjem biljke iz zemlje u rasadniku. Pošto se gubitak vlage isparavanjem povećava u vrijeme listanja, drveće kod proljetne sadnje treba jače obrezati nego kod jesenske sadnje.

Kod obrezivanja drveća treba paziti na oblik krošnje. Treba omogućiti, ovisno o vrsti, produljivanje debla. Ne smije se rezati glavna provodnica kod breze i johe.

Kontejnirane biljke se u pravilu ne obrezuju. Kod baliranih biljaka postoji potreba prorjeđivanja krošnje. Oštećene dijelove biljaka treba uvijek odstraniti. Rane glatko odrezati i tretirati sredstvom za zbrinjavanje rana, ako je promjer reza veći od 3 cm. Kod jesenske sadnje ruže treba obrezati na 20 cm, a kod proljetne na oko 5 oka. Ruže za parkove i divlje ruže treba odrezati na pola i odstraniti sve slabe izbojke, a penjačice porezati na 10 oka.

Grmlje obrezati samo kad je pregusto, jer u protivnom je ugrožen daljnji rast.

 

Učvršćivanje

Učvršćivanje sadnica drveća izvodi se kako bi se spriječilo pomicanje korjenja kod naleta vjetra. U protivnom, kod ponavljajućeg pomicanja korjenja usljed vjetra, kida se mlado, novostvoreno korjenje, koje bi biljku trebalo hraniti i učvrstiti.

 

Jedan uspravni kolac

Koristi se za učvršćivanje mladih stabala. Prije sadnje zabiti kolac minimaino 30 cm duboko u čvrsto tlo, sa strane s koje puše vjetar. Kod drveća visine debla do 250 cm, vrh kolca treba biti između 10 i

25 cm ispod početka krošnje.

Nagnuti kolac

Koristi se za učvršćivanje mlade bjelogorice, četinjača i soliternih grmova. Kolac mora biti okrenut u

smjeru kretanja najčešćih vjetrova, a u blizini kolnika, u smjeru vožnje. Kolac mora biti u zemlji bar 50 cm duboko.

Konstrukcija kolaca

Koriste se 2, 3 ili 4 kolca za učvršćivanje starijih sadnica. Kad se koriste dva kolca za učvršćivanje

jednog drveta, drvo se nalazi između ta dva kolca. Kad se koriste tri ili četiri kolca u pravilu se stablo

unakrsno učvršćuje. Ukoliko je kolac zabijen u osnovno tlo, a ne u pripremljenu jamu, mora biti 50 cm duboko u zemlji. Ako pak se postavlja u prije pripremljenu jamu, onda se zabija 30 cm u dno jame.

Žičano sidro

Koristi se kod učvršćivanja starijih solitera, kada se učvršćivanje ne bi smjelo vidjeti. Koriste se tri ili četiri metalne pocinčane žice, deblje od 2 mm. Žice se na krajevima pričvršćuju kratkim drvenim kolcima koji su bar 50 cm zabijeni u tlo.

Vezanje

Najbolje ga je izvesti vezivom od prirodnog materijala koji treba biti postojan barem dvije vegetacijske sezone ili takvog umjetnog materijala koji se rastezanjem ne urezuje u koru sadnice. Vezivo treba za kolac pričvrstiti čavlima, kako bi se održalo na predviđenom mjestu.

 

Smanjenje isparavanja

Smanjenje isparavanja pomaže kod ukorjenjivanja većih i osjetljivijih biljaka.

Zasjenjivanje

Zasjenjivanje je najjednostavniji način spriječavanja isparavanja za biljke koje inače vole sjenu.

 

Spriječavanje isparavanja kemijskim putem (voskom ili umietnim emulzijama)

Vrijeme djelovanja kemijskih sredstava je, ovisno o vremenskim uvjetima, 4-8 tjedana. Kod nas se često koristi za mlade sadnice vinove loze.

 

Omatanjie debla slamom ili jutom

To je tradicionalna i djelotvorna metoda. Materijal koji se koristi za omatanje mora biti postojan dva vegetacijska perioda.

 

Uvođenje orošavanja u krošnju

Djelotvorna je, ali skupa metoda, koja zahtijeva stalno nadziranje.

 

Zalijevanje kod sadnje

Ako je zemlja prije sadnje jako suha dobro je zalijati sadnu jamu i prije same sadnje.

Voda, koju upotrijebimo neposredno nakon sadnje i narednih nekoliko tjedana, služi prvenstveno za to da potpomogne slijeganje zemlje uz korijen biljke. Kako voda od zalijevanja otiče u dublje slojeve, tako popunjava eventualne zračne džepove koji su ostali oko korijena, sitnijim česticama zemlje. Količina vode za zalijevanje ovisi o veličini posađene sadnice. Postoje sistemi s plastičnim cijevima koje se već kod sadnje ugrađuju u sadnu jamu, a u sušnim uvjetima poboljšavaju dotok vode do dubljeg korjenja. Za smanjenje isušivanja tla preporučuje se malčiranje sadne površine.

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *