Listopad pred nama – bit će lišća

Kompost

Došli mi do kraja rujna. Posijali travu. Dočekali da nikne. Slijedi prva košnja. Nož na kosilici nek je dovoljno oštar, jer nam travke još nemaju dovoljno jak korijen. Ako je košnja gruba može pokidati korjenčiće. Što bismo još mi mogli sad u vrtu raditi?

Filozofiranje nam uvijek dobro ide, tako da bismo u ovom vremenu, sveopčeg prirodnog obilja mogli malo raspredati... n.pr. o kompostiranju. Pred nama je listopad, mraza još nema pa ni lišće ne pada. Ali će doći i to. U jesen uvijek ima masa organskog otpada kojeg je dobro pretvoriti u nešto korisno. Priroda će nam biti zahvalna.

Kompostiranje je proces pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti. Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz prisustvo kisika.

Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari - humus. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka. To je inače normalan prirodni proces, ali je poželjno da ga, mi ljudi, provodimo u nadziranim uvjetima. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća, ograđena drvom, ciglom, žicom ,,...ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.

Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, ali se onda u proljeće opet sve zahukta. Mi ćemo taj posao započeti sad, jer imamo puno materijala.

Kompostirati se može sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni, a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto.

Pokošena trava, lišće (osim orahovog, oleandrovog i još nekih), uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje, sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja, životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo -drvenog ugljena ili drva sve su to poželjni sastojci Vaše buduće kompostne hrpe.

Uvijek je dobro miješati nekoliko različitih vrsta materijala u kompostnoj hrpi. Neki materijali su bogatiji ugljikom a drugi dušikom, neki sadrže više vlage a drugi manje, jedni se brže razgrađuju na višim a drugi na nižim temperaturama. Svakako ih dobro usitnite i izmješajte. Jedna od glavnih tajni dobrog komposta je prozračivanje... barem jednom mjesečno kompost premečite s hrpe ne hrpu. Tako onim sitnim mikroorganizmima koji marljivo razgrađuju vašu travu i korove dajete zraka da mogu bolje raditi.

Pozdravi iz IVE!