Jesen je vrijeme za sadnju drveća i grmlja

Vaš vrt od Vas želi biti mažen i pažen, a vama dobar i lijep.
31. kolovoza 2018.
Savjeti za sadnju ukrasnog drveća
Savjeti za sadnju ukrasnog drveća
29. listopada 2018.

Kuglasto, stupasto i pendulasto drveće

Definitivno bi trebali početi pripreme za sjetvu travnjaka. Odgađamo taj posao kao da je nešto teško. A nije. Nije to teško ako smo odlučili napraviti. Ne budite cendravi! Što je to Vama, vrtlarima u top formi, prekopati nekoliko kvadrata zemlje, pognojiti, malo usitniti, baciti sjeme, opet pograbljati…. i čekati dok naraste. Piece of cake. Nemojte samo reći da vam nije bilo rečeno. Sad je pravo vrijeme za sjetvu travnjaka. Tko mora, nek zasuče rukave. Mi ćemo uživati o pričama o drveću, je mi volimo drveće. Kako su nam vrtovi sve manji i ulice sve uže nas jako zanima drveće koje se može u uklopiti.

Sad ćemo pokušati navesti neke vrste drveća umjerene klime koje ne rastu tako brzo i ne narastu velike pa se mogu saditi i na ograničenim prostorima.

Uvijek u toj kategoriji ističem lijepo autohtono drvo drenek (Cornus mas) koji nam krasno cvate rano na proljeće i plodonosi u kasno ljeto. Takvo je i judino drvo (Cercis siliqvastrum), mnoge magnolije, ‘japanski’ javori, kiseli ruj (Rhus tiphina), albicija, tamarika i mnoge druge drvenaste vrste koje se vrlo često mogu sresti u formi velikog grma ili malog stabalca. Večina naprijed nabrojenog drveća neće narasti više od 5-8 metara. Neki od njih (crvenolisni Acer palmatum) ostat će u formi grma i u visini do dva metra i desetak godina. Ali mi želimo da nam biljka već kad je posadimo liči na drvo. Pogotovo ako se radi o parkiralištu neke superuspješne tvrtke. Tada sadimo biljke koje su patuljaste forme nacijepljene na stablo neke normalno rastuče vrste.

Prvo se u rasadniku uzgoji ravno stablo visine 1,2 do 2,5 metara a onda se na zadanu visinu nacijepe grmaste, stupaste ili pendulaste vrste. Tako onda nastaje kuglasto stupasto ili tužno drvo koje je u stvari spoj dviju različitih vrsta. Stablo se zove podloga a ono što se nacjepljuje plemka. One s vremenom srastu i predstavljaju novo biće koje nosi neke karakteristike podloge i neke plemke. Što mislite, tko je glavni? Ime ta nova biljka dobiva po plemci. Za predpostaviti je da je ona glavna. Ali podloga daje korijen, bez nje je plemka mrtva u nekoliko sati. Ako se nešto dogodi plemki, podloga nastavlja svoj život normalnim tokom, znači da je u prednosti. Kako se onda one dogovore, kako onda biljke raspoređuju moć? Mislim da one o tome ne raspravljaju, jednostavno nastave živjeti skupa i uzajamno se pomagati. Još jedna pouka iz zelenog svijeta.

Ova visina na koju cijepimo ovisi o tome što želimo dobiti. Ako nastojimo uzgojiti kuglasto drvo za sadnju u drvoredu ili uz šetnicu onda ćemo cijepiti na minimalnu visinu od 2,2 metra jer je to visina koja omogućava normalan prolaz čovjeka ispod krošnje. Kuglasto drveće za sadnju u malim vrtovima ili u korita cijepi se na 1,5 ili 1,8 m. Tužno drveće obično cijepimo niže, najčešće je to 1,2 ili 1,5 metara.

Treba znati da nakon cijepljenja podloga više uopće ne raste u visinu. Njena visina ostaje određena cijepljenjem. Debljina stabla podloge prirašta, ali puno sporije nego da je ostala podloga slobodno rasti. Plemka pak koja formira krošnju raste do veličine koja je određena genetskim karakteristikama plemke. Obično je prema zahtjevima mjesta na koje smo je posadili moramo jednom godišnje ili jednom u dvije ili tri godine obrezati.

 

Pozdravi iz IVE!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *