Izvana živica, iznutra zelenilo!

Živice

Izvana živica, iznutra zelenilo!

Živice su mnogo više od dugovječne mogućnosti da se s malo utrošena prostora ataraktivno omeđi zemljište. One su najvažniji element oblikovanja naših vrtova i čuvaju dušu vrta kao dragocjeno blago. Živice su živa ograda i rezervat u koji se povlače mnoga živa bića. U unutrašnjosti živice mnogo je više života nego što se naslućuje izvana. Budući da živice izjednačavaju temperaturne ekstreme, začuđujuće mnogo živih bića koristi se povećanom vlagom zraka i vlažnom hladnoćom zbog pojačana nastanka rose u isprepletenim granama kao udobnu utočištu. Osobito živice od trnovitih i drvenastigh biljaka nude šklonište životinjama i pticama sigurno mjesto za svijanje gnjezda. Živice s plodovima proširuju svojom ponudom bobica jelovnik posjetitelja vrtova. A ljudim su živice korisne jer usporavaju brzinu vjetra , filtriraju prašinu iz zraka, umanjuju glasnu buku i stvaraju kisik. Te važne ekološke zadaće ne ispunjavaju nipošto samo živice od bjelogoričnog drvenastog rasklinja. I zimzelene drvenaste biljke svojim uvijek zelenim iglicama, osobito zimi, tvore nevidljive zaštitne zone za ptice i male sisavce.

Živica za zaštitu od pogleda

Izbor određena obilika živice ovisi o ukusu i raspoloživom prostoru. Usko oblikovana živica za zaštitu od pogleda svakako je najzastupljenija. Odgovarajući zidovi od živice najčešće se održavaju na visini od 200 i 300 cm i mogu biti relativno uski. Taj tip živice odgovara želji mnogih ljubitelja vrtova i vlasnika kuća koji s najmanjim mogućim gubitkom prostora žele stvoriti zelenu oazu s neometanim privatnim područjem.Upravo u gusto naseljenim stambenim područjima s kućama s relativno malo zemljišta taj je trend u porastu. Umetanjem pletenih ograda ili ograda od letvica u živicu postiže se to da se i kroz uske živice ništa ne vidi Uz to takve konstrukcije još dodatno stabiliziraju živicu. Pri izboru biljaka za redovito orezivane živice pazite da odaberete drvenaste biljke koje podnose ne samo orezivanje mladih izdanaka nego i katkad snažnu rezidbu sve do starog drva. Konusne forme živica ostaju guste do dolje.

Živica za zaštitu od vjetra

Tko živi u vjetrovitom području zna kako može biti teško stvoriti vlastitu vrtnu mikroklimu koja će odgovarati biljkama i životinjama. Već i nedostatak zaklona za biljke osjetljive na mraz može opravdati oblikovanje živice za zaštitu od vjetra. Najčešće štete od zime na vrijednim drvenastim biljkama poput ruža ili trajno zelenih grmova poput rododendrona i lovorvišnje štete su od isušivanja izazvane hladnim vjerovima s istoka koji isušuju zemlju. Živica za zaštitu od vjetra otvara posve nove perspektive vlasnicima zemljišta koje ugrožavaju hladni vjetrovi. Krute ograde ili zatvorene zidane konstrukcije imaju velik nedostatak jer posve blokiraju vjetar. Stoga na stražnjoj strani zida nastaju vrtložni vjetrovi koji na biljkama uzrokuju štete od isušivanja. Djelovanje tog vrloga može se dobro prepoznati na polegnutim, kosim biljkama, koje su često izravno iza zida. Propusne živice za zaštitu od vjetra, npr. crvenolisne bukve ili graba, djeluju poput filtra za vjetar: oduzimaju vjetru snagu, ali ga puštaju da prođe. Doduše, tu zadaću živica za zaštitu od vjetra može ispuniti samo ako stoji pod pravim kutom prema glavnom smjeru vjetra.

Okviri koji dijele prostor u vrtu

Formalne živice ne služesamo za ograđivanje zemljišta već mogu poslužiti i za podjelu prostora u vrtu. Kao niski okviri također su iznimno pogodne za uvođenje reda i u malom vrtu. Zgodne mini bordure od šimšira koji ostaje malen unose svojim ornamentalnim obilježjem nagovještaj baroka u privatno zelenilo. Pritom su i najmanje živice više od čiste estetike jer one baš kao i velike preuzimaju mnoge ekološki važne funkcije. Za oblikovanje okvira prije svega je pogodan šimšir, uobičajen za mini živice. Osim toga pogodne su sorte Pachysandra, Cotoneaster i Euonymus fortunei. Kod grmova i polugrmova posebnu ulogu mirisnih i cvjetnih okvira imaju primjerice macina trava i lavanda. Obje se sorte šire u nebeskoplave površine koje pružaju mnogo veselja i zahtrjevaju malo rada. I za uređenje vrta ispred kuće zbog nedostatka prostora u uži izbor ulaze samo niske varijante živice. Ali one tada trebaju biti guste i trnovite da spriječe ulaz nepoželjnih posjetitelja. Za to se dokazala crvenolisna niska žutika (Berberis thunbergii 'Atropurpurea Nana') Ta će žilava, neuništiva biljka čak izdržati ako kosilica nenamjerno skrene s pravog puta, a posljedice takve male „afere“ ponovo će zarasti za nekoliko tjedana.

Neformalno cvatuće živice – za sve koji imaju mnogo mjesta, ali malo vremena.

Kad se govori o živicama najčešće se misli na strogo orezivane kockaste oblike kakvi u slobodnoj prirodi uopće ne postoje. A sve bi zapravo trebalo biti što prirodnije. Pod oznakom „neformalne živice“ podrazumjevaju se u pravilo neorezivane cvatuće živice. Sastavni su elementi tih cvjetnih bedema ukrasni grmovi koji zbog ( ili još bolje: zahvaljujući) svom prirodnom obliku nisu pogodne za strogo orezivanje. Neformalne cvatuće živice postižu u pravilu veću gustoću uz bolju zaštitu od buke nego formalne živice. Taj se tip živice sasatoji ili od jedne vrste biljaka ili od mješavine mnogih različitih vrsta. Što je živica raznovrsnija, to je zaštičenija od štetnika i bolesti. Napadnu li mješovitu živicu gusjenice, to će se na njoj jedva zapaziti jer će biti zahvaćena samo djelomično. Cvatućim živicama nije potrebno redovito orezivanje. To je predobra vijest za sve komotne vrtlare iako će redovitim održavanje, i neformalno cvatuća živica biti još ljepša. Orezivanje cvatućih živica ograničava se na prorjeđivanje, rezanje ocvalih izboja ili jednostavno na održavanje živice na određenoj visini. Taj je oblik živice ipak slabo proširen, a prvom redu zato što današnje prosječne mjere vrta ne pružaju dovoljno prostora za široke živice. Zbog toga ćete u nastavku pronaći niz prijedloga za cvatuće živice za velike i vrtove srednje veličine. Obilježja biljaka sadržće osim toga i podatke o očekivanim širinama i visinama. U načelu sve vrste grmova mogu poslužiti za uzgoj živice. Prednost se svakako daje vrstama koje brzo rastu i konkurentne su. Još jedna napomena: nemojte pregusto zasaditi cavtuću živicu. Potreban prostor za sadnju ne može se generalizirati i navodi se samo za pojedinačan slučaj. U pravilu se računa s 3 do 5 biljaka po metru četvornome ako su kupljene u uobičajenoj veličini (visine od 60 do 100 cm). Tko ipak želi zasadniti gušće, kako bi živica brzo djelovala što zatvorenije, može tijekom godine izvaditi pojedine grmove i tako osloboditi odgovarajući prostor za ostale članove živice.

Cvatuće živice ne moraju uvijek biti jednobojne. Poseben je užitak mješavina različitih boja cvatova i vremena cvatnje, što cijelog ljeta stvara spektakulrne kontraste u vrtu. Drvenaste vrste poput ukrasne dunje (Chaenomeles), vrtne mirte (Dutzia gracilis), perovskije (Petrovskia obrotanoides), petoprste (sorte Potentilla fruticosa), krumpirove ruže (Rosa rugosa), grmolike ruže (sorte Rosa), suročice (sorte Spiraea) i jesenskog jorgovana (Syringa microphylla 'Superba') nude vam prave sastojke za vrlo raznoliku varijantu živice koja cijeloga ljeta pokazuje raskoš boja. Pritom ta živica ne postaje previsoka i uvijek se može radikalno pomladiti. Također je vrlo pogodna za sadnju ispred veće orezivane živice.

Mješovita cvatuća živica, ljetne cavatnje

Živica koja većinom cvate ljeti sastoji se od ljetnog jorgovana (sorte Buddleia davidii), dojcije (Deutzia scabra 'Plena'), pajasmina (Philadelphus 'Virginial') i vajgele (sorte Weigela). Ti se ukrasni grmovi mogu tako povoljno nabaviti jer se posljednjih godina u rasadnicima marljivim radom i poboljšanim tehnikama uzgoja postiglo da se mnoge drvenaste biljke uspjelo razmnožavaju sadnicama, a prije je njihovo oplemenjivanje bilo vrlo zahtjevno. To se pojednostavljenje odražava i na cijeni. Povoljna nabava biljaka za živicu omogućuje početnicima da bez problema steknu svoja prva iskustva s ukrasnim grmovima 9 drvećem.

Pozdravi iz IVE!