Pendulasta (tužna) Cica-maca
13. studenoga 2018.
Jele
4. prosinca 2018.

Borovi samo u mladosti imaju pršljenast raspored grana a kasnije u starosti im krošnja više nalikuje nekom bjelogoričnom drvetu nego smreki. Njihova prozračna krošnja odlična je zaštita od sunca za biljke posađene pod njima. Zato su oni idealni susjedi za biljke koje vole polusjenu, kao što su rododendroni i azaleje. Osim zasjene bor daje i kiseli malč od iglica za biljke ispod sebe. Bor na kvalitetu tla nije naročito osjetljiv ali zato ima velike potrebe za svjetlom. Ne podnosi nikakvu zasjenu. Oni su djeca Sunca. To znači da svaki dan magle nosi nekoliko grama snage manje? Pa sad, ovaj, nešto mi se borovi ni u magli ne čine nesretni.

Muški cvatovi bora su na vrhu lanjskog dugog izbojka a ženski na vrhu najnovijeg dugog izbojka, neposredno ispod pupa. Češeri dozrijevaju u 2.-3. godini i obično se ne raspadaju. Na plodnoj ljusci su po 2 sjemenke većinom okriljene.

Rod borova obuhvaća oko 100 vrsta vazda zelenog drveća (rjeđe grmlja) sjeverne polutke. Kod nas su najčešći bijeli (Pinus sylvestris) i crni bor (Pinus nigra).

Obični, bijeli bor (Pinus sylvestris) autohton je u Hrvatskoj i naraste do 40 m. Drvo obiluje smolom. Kora je na gornjem dijelu debla i na ograncima tanka, crvenkastožuta, a ljušti se u tankim ljuskama. Donji dio debla ima sivosmeđu, izbrazdanu, debelu koru. Debla starijih stabala su crvenkasta i tanka. Korijenov sustav ima jaku žilu srčanicu. Pupovi nisu smolasti. Po obliku su jajasto-valjkasti i zaobljeni. Ljuske su priljubljene sa više-manje slobodnim vrhovima.

Iglice  bijelog bora stoje na kratkim izbojcima po dvije u bjeličastom rukavcu, duge 4 do 8 cm i do 2 mm široke. Gipke su i tanke, šiljate, često blago uvijene (usukane), svijetlosivozelene. Ostaju na granama 2-3 godine, a na višim nadmorskim visinama i duže.

Cvjetovi su jednospolni. Muški su jajasti, sumpornožuti, do 1 cm dugi, a ženski su u obliku malih smeđih ili crvenih šišarica.

Češeri su svjetlosmeđi ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise. Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrični, 3 do 8 cm dugi i 2-3 cm široki.  štitića, bez šiljka.

I crni bor naraste do 40 m. Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitom tlu široko zaobljena ili kišobranasta, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha. Kora je debla tamno-siva i izbraždena. U starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče. Debela je i do 10 cm. Pupovi crnog bora su smolasti, okruglasti, u pršljenovima, prekriveni tankim sivim ljuskicama. Dugi su 1 do 2 cm. Cvjetovi su jednospolni. Muški cvjetovi su žućkasti, oko 2 cm dugi, u grupama. Ženski su cvjetovi pojedinačni. Cvjeta u svibnju.

Iglice crnog bora su tvrde, blago povijene, tamno-zelene, 8-15 cm duge, 1.5 – 2 mm debele, naglo ušiljenog žućkasta vrha. Nalaze se u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu, po 2 u grupi.

Češeri su simetrični, 5-8 cm dugi i do 4 cm debeli, žuto-smeđi, dozrijevaju u 3. godini. Češerne su ljuske odrvenjene, odozdo čađavocrne. Zriju druge godine, a otvaraju se u proljeće treće godine.

 

Pozdravi iz IVE!

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *